Demokratska partija socijalista dovodi u pitanje politički sporazum o uslovima za fer izbore upornim odbijanjem zahtjeva da opoziciji pripadne mjesto generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, zaduženog za unutrašnju kontrolu, odnosno otkrivanje nezakonitosti u toj instituciji. Zvanično opravdanje, koje je u parlamentarom dijalogu više puta, prema našim saznanjima, ponovio zamjenik predsjednika DPS-a Duško Marković jeste da je ANB institucija u kojoj rade profesionalci, sa specifičnim zadacima, zbog čega se, kako je objašnjavao, ne može dozvoliti upliv političara u njen rad.
Zakonom o ANB-u regulisano je da generalni inspektor sprovodi unutrašnju kontrolu rada te institucije. Postavlja ga i razrješava vlada, na period od pet godina uz mogućnost ponovnog imenovanja. Generalni inspektor je, shodno zakonu, za svoj rad odgovoran Vladi.
– Generalni inspektor podnosi direktoru izvještaj o svim pitanjima od značaja za rad Agencije o povredi zakona i drugih propisa, kao i o drugim saznanjima do kojih dođe tokom kontrole, daje preporuke i određuje rok za otklanjanje nedostataka. U slučaju da se u datom roku ne otklone uočeni nedostaci, nepravilnosti ili nezakonito postupanje, generalni inspektor je o tome dužan da obavijesti Vladu. Generalni inspektor podnosi izvještaj o izvršenoj kontroli direktoru Agencije i Vladi – regulisano je članom 41 Zakona o ANB-u.
Pitanje uspostavljanja kontrole nad radom ANB-a je, uz zahtjev za smjenu uredništva javnog servisa Radio-televizije Crne Gore, najspornije u parlamentarnom dijalogu i nije pomjereno sa mrtve tačke. Sudeći po tome stiče se utisak da DPS ne želi da rizikuje i prepusti bilo kome koga bi opozicija imenovala da kontroliše rad ANB-a. Takva isključivost vladajuće partije ozbiljno dovodi u pitanje uspjeh parlamentarnog dijaloga, tako da je i predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić juče poručio da je i dalje problem veliko nepovjerenje i da su otvorene obje opcije – potpisivanje političkog sporazuma, ali i izostanak dogovora. On je nakon sastanka sa izraelskim kolegom Julijem Edelštajnom novinarima saopštio da „ne treba ružnim scenarijem koji, sasvim sigurno dolazi, poslije opteretiti petak koji je još šansa za dogovor”.
– Ne želim da opteretim priliku za dogovor korakom unazad koji dolazi poslije toga. Želim da vjerujem da se možemo dogovoriti – naveo je Krivokapić.
Kako je dodao, činjenica je da su se po prvi put u Crnoj Gori okupili lideri partija, da to traje, da su uvod u sve ovo bili nemiri na ulicama, kao i da je rasprava o Vladi produbila nepovjerenje koje je ogromno.
– Obje mogućnosti ostaju sasvim otvorene. Imajući u vidu da ovako eminentni skup politički odgovornih ljudi nikada nije ovoliko trajao u Crnoj Gori, treba imati nadu da se možemo dogovoriti. I kada sam pokrenuo parlamentarni dijalog u decembru prošle godine, kada je iza njega stala Evropska unija, jasno je bilo koliko je važno držati taj proces i koliko je bitno da se stvari pomjeraju – saopštio je predsjedenik parlamenta odgovarajući na pitanja novinara šta će biti ukoliko izostane politički dogovor o uslovima za fer izbore.
Kako je naveo, „došli smo do predloga akta koji ima vrlo mali broj nesaglasnosti, tehnički gledano”.
– Suštinski, te nesaglasnosti su najveće jer na kraju uvijek ostaju najteže stvari. Pitanje je opet ono sa kojim smo i krenuli – možemo li naći osnov za novo povjerenje. Sadržaj sporazuma može biti uži i kraći, u petak može biti i nekih izmjena po temama koje su ostale otvorene. Ključno pitanje je da li ima osnova za novo povjerenje – naglasio je predsjednik Skupštine.
Otkriva da je odlučio da skrati dalji rad na tekstu političkog sporazuma kada je uvidio da se pojavljuju nove teme koje samo dodatno produbljuju nepovjerenje.
– Zato je bilo krajnje vrijeme da se stane jer sam se plašio da ćemo ići u dalje nepovjerenje. Cilj je da pokušamo da na ovome stanemo i da krenemo u novo povjerenje. Potpisivanje političkog sporazuma bio bi veliki ugaoni kamen za neke nove procese u političkom životu Crne Gore. I vlast i opozicija bi preuzeli dio odgovornosti da drugačijim radom i ponašanjem dođemo do izbora kao prava građana da se slobodno izjasne i da njihova volja obavezuje sve – saopštio je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, petak će biti vrlo važan dan. Očekuje da će se u ovoj pauzi, kako je rekao, „svi još jednom presabrati”.
– Sam tekst sporazuma nije dovoljan za uspostavljanje povjerenja, mora biti mnogo više od toga. Trebaće zrelost za drugačije ponašanje u slučaju potpisivanja političkog sporazuma, svih koji u tome budu učestvovali. Šanse su iste kao na početku jer je i problem isti, a to je duboko nepovjerenje – rekao je Krivokapić.
Smatra da bi nepotpisivanje političkog sporazuma bio veliki korak unazad u odnosu na situaciju prije početka parlamentarnog dijaloga.
– To svakako ne bi bio dobar rezultat. Kada kroz institucije ne možete riješiti problem, kad politička elita ne iskoristi momenat da uspostavi novo povjerenje, to je svakako korak unazad – ocijenio je on.
Najavio je da će dio ponuđenog teksta političkog sporazuma biti i pitanje odlaganja lokalnih izbora u Tivtu.
– Tema vremena održavanja izbora u Tivtu biće u predlogu akta koji ću poslati učesnicima parlamentarnog dijaloga. Ta tema je sporna ali će biti u predlogu akta – zaključio je Krivokapić.
V.R.
Moguća privremena zabrana rada
Zakon ostavlja mogućnost direktoru ANB-a da privremeno zabrani rad generalnom inspektoru.
– Direktor Agencije može privremeno prekinuti ili zabraniti generalnom inspektoru vršenje kontrole iz razloga zaštite interesa nacionalne bezbjednosti. O ovim mjerama direktor Agencije, bez odlaganja, obavještava predsjednika Vlade – propisano je članom 42 Zakona o ANB-u.